Svake godine Svjetski ekonomski forum (WEF) objavljuje niz studija koje omogućuju čitateljima da lako utvrde kako njihova država napreduje ili se vraća nazad.
Jedna od tih studija posvećena je ekonomijama kojih zemalja su konkurentne i koje su osuđene da ostanu na margini civilizacije. Zapravo, glasna riječ „konkurentnost“ znači, prema stručnjacima WEF-a, samo sposobnost države da učinkovito koristi svoje resurse. Tu se uzimaju u obzir mnogi parametri, u rasponu od rada državnih institucija, stupnja razvijenosti infrastrukture, mogućnosti medicinske skrbi, obrazovanja, dobrog rada, pa sve do razine tehnologije i stanja na domaćem i međunarodnom tržištu.
Ukupno je 141 zemlja sudjelovala na rangiranju najkonkurentnijih gospodarstava na svijetu u 2019. godini. A ovako izgleda prva desetica.
10. Danska
Ocjena: 81.2
Predstavnik Skandinavije otvara deset najkonkurentnijih gospodarstava na svijetu. Ima mali jaz od svog prethodnika: Finska, koja je na 11. mjestu, zaostaje samo 1 bod.
Unatoč činjenici da je domaće tržište Danske najmanje u Europi, zemlja je na vrhu zbog tržišta rada koje je fleksibilno i učinkovito, a svojim građanima pruža zaštitu od eksploatacije. Ima visoke pokazatelje u takvim pokazateljima kao što su razina obrazovanja i osposobljavanja, dinamičnost poslovnih i javnih institucija, kao i prvo mjesto u makroekonomskoj stabilnosti.
9. Velika Britanija
Ocjena: 81.2
Dugotrajni Brexit (odnosno izlazak zemlje iz Europske unije) nije utjecao na stanje u Engleskoj. I dalje je vodeća pozicija u pogledu makroekonomske stabilnosti (prvo mjesto), inovacija (osmo mjesto) i brzo rastućeg poslovanja (također osmog).
Međutim, prema riječima stručnjaka, Brexit će neizbježno utjecati na ekonomsku situaciju u zemlji, pa će vlada to morati nadoknaditi. Na primjer, protegnuti vlakna u svaki dom, jer Britanci imaju lošiji pristup internetu od mnogih zemalja u razvoju. U primjeni informacijske tehnologije Engleska je čak inferiornija od Rusije (31. naspram 22. mjesta).
8. Švedska
Ocjena: 81.2
Druga skandinavska država vodi u makroekonomskoj stabilnosti, a također zauzima četvrto, peto i šesto mjesto u IT razvoju, inovativnom potencijalu i dinamici poslovnog razvoja.
Što se tiče Interneta i mobilnih komunikacija, Švedska je izašla na vrh svih europskih zemalja koje sudjeluju u rangiranju. Više od 80,6 posto odrasle švedske populacije redovito zaviri u svjetsku mrežu.
Osim što svojim građanima pruža komunikaciju, švedska vlada pomaže im da dobiju obrazovanje i obuku (sedma u svijetu) i brine se o njihovom zdravlju (11. mjesto).
7. Njemačka
Ocjena: 81,8
Njemačka duguje sedmo mjesto na ljestvici, prije svega visokoj makroekonomskoj stabilnosti i stupnju razvijenosti svojih inovacija.
- Po broju odobrenih patenata nalazi se na petom mjestu u svijetu;
- za znanstvene publikacije - treća;
- prema istraživanjima - četvrti.
I njemačke se kompanije neprestano natječu među sobom, koja je od njih naprednija, što nesumnjivo ima pozitivan utjecaj na klimu u zemlji u cjelini. Štoviše, inovacije u Njemačkoj odmah se stavljaju u opticaj, što omogućuje zemlji na drugom mjestu u svijetu po broju inovacija uvedenih u proizvodni sektor.
Njemački pobjednički marš na putu do prvog mjesta ometaju niski pokazatelji razvoja financijskog sustava (u usporedbi s drugim zemljama iz prvih deset), zdravlja i uvođenja informacijske tehnologije. Na primjer, s obzirom na broj kablova s optičkim vlaknima do kuća, zemlja piva i kobasica nije ni u prvih 50.
6. Japan
Ocjena: 82,3
Zemlja izlazećeg sunca vodeća je u zdravstvu (prva na svijetu), a također zauzima visoke položaje u pogledu razvoja infrastrukture i veličine tržišta. Po uvođenju informacijske tehnologije nalazi se na šestom mjestu.
Većina odrasle populacije Japana (93%) stalno koristi Internet, a zemlja je treća na svijetu po broju internetskih kabela koji se protežu u cijeloj zemlji. Ova brojka izgleda posebno impresivno ako uzmemo u obzir veličinu Japana.
Ograničene institucije moći, niska razina makroekonomske stabilnosti i, s gledišta poduzetničke kulture, strah od rizika i slaba razina kreativnosti ometaju razvoj zemlje. Istina, za razliku od drugih azijskih zemalja koje sudjeluju u rangiranju, inovacije u Japanu se potiču.
5. Švicarska
Ocjena: 82,3
Snage ove zemlje su kvaliteta obrazovanja, makroekonomska stabilnost i posvećenost inovacijama. Sjedište najvećih međunarodnih korporacija nalazi se u zemlji, koje te inovacije na svaki način potiču i koriste.
Pored inovacija, sastavljači ocjena konkurentnosti zemalja svijeta bilježe organizacijske strukture koje doprinose razvoju znanosti i tehnologije, prvoklasne prometne i komunalne infrastrukture, visokokvalitetne zdravstvene zaštite i dobro funkcionirajuće tržište rada.
Protiv zemlje - želja Švicaraca da svoj posao rade iza zatvorenih vrata radnih soba. A veličina švicarskog tržišta nije prevelika, ili je slučaj Rusija.
4. Nizozemska
Ocjena: 82.4
U ovoj je zemlji sve dobro - od infrastrukture do poslovne dinamike. Vrlo jaka strana Nizozemske su učinkovite i transparentne institucije vlasti, čije djelovanje može otkriti bilo koji građanin (uključujući ono na što država troši novac).
Osim što je otvorena i transparentna, Nizozemska je poznata i po slobodi govora, zaštiti vlasničkih prava i snažnom etičkom sastavu nacionalne politike.
Istovremeno, poslovanje u zemlji nije samo jednostavno, već i vrlo jednostavno, kao i steći visoko obrazovanje. A što se tiče makroekonomske stabilnosti, zemlja je postigla 100 od 100 bodova.
Međutim, kao i svaka zemlja, i Nizozemska ima slabosti. Ovo je uvođenje informacijske tehnologije (24. mjesto) i zdravstva (21. mjesto).
3. Hong Kong
Ocjena: 83.1
Drugi, ali ne i posljednji predstavnik Azije u top 10 najkonkurentnijih ekonomija na svijetu. Iako se u čisto pravnom smislu riječi "država" ovaj teritorij ne može nazvati. Sada ima poseban status pod protektoratom NRK-a, a Hong Kong će prestati postojati neovisno do 2047. godine.
Općenito, ekonomski profil Hong Konga vrlo je sličan Singapuru. Obje ove države-države ističu se makroekonomskom stabilnošću, dobro uspostavljenim financijskim sustavom, učinkovitošću tržišta roba i usluga i izvrsnom infrastrukturom. Pored toga, Hong Kong ima vrlo odgovoran pristup javnom zdravstvu, a po ovom kriteriju grad zauzima prvo mjesto.
Izuzetno oprezan pristup inovacijama može se nazvati slabom vezom gospodarstva u Hong Kongu. Konkurentnost Hong Konga ometaju i ograničenja slobode tiska.
2. SAD
Ocjena: 83,7
Na drugom mjestu, iza najkonkurentnijeg gospodarstva na svijetu sa 1,1 bod, nalaze se Sjedinjene Američke Države.
Ono u čemu zemlja nema jednake je dinamika razvoja poslovanja (prvo mjesto), razmjera tržišta (drugo mjesto), razina inovacije (drugo mjesto) i uspostavljeni financijski sustav (treće mjesto).
Međutim, ovaj poslovni raj ima svoje tigra - makroekonomsku stabilnost i zdravstvo. Prema ovim pokazateljima, SAD zauzimaju 37, odnosno 55 mjesta.
Nije iznenađujuće da Amerikanci nisu previše zadovoljni - stopa samoubojstava u zemlji pet je puta veća od prosjeka za napredna gospodarstva.
1. Singapur
Ocjena: 84,8
Prvo mjesto na ljestvici konkurentnosti zemalja i gospodarstava u svijetu u 2019. godini pripalo je Singapuru.
Razlog tako visokoj poziciji na ljestvici je maksimalni učinak zemlje u tri od deset ključnih parametara: zdravstvo, infrastruktura i učinkovitost na tržištu rada.
Značajna konkurentska prednost Singapura je njegovo veliko i potpuno otvoreno tržište za vanjske ulagače, transparentnost javnih institucija, kao i njegova izvrsno razvijena infrastruktura. Što se tiče života običnih građana, ovdje je Singapur u prvih deset, po životnom vijeku, čak je ispred Japana.
Da bi postigla status svjetskog lidera, zemlja će prvo morati riješiti niz problema: suočiti se s lošom situacijom u okruženju, dati više dinamike poslovanja i posvetiti više pozornosti makroekonomskoj stabilnosti.
A gdje je Rusija ovdje?
Među državama bivšeg SSSR-a Rusija je na drugom mjestu od Baltičkih zemalja. Kao i u slučaju prošlogodišnjeg rejtinga, naša je zemlja na 43. mjestu.
Oprezni optimizam nadahnjuje dobre pokazatelje u takvim parametrima kao što su:
- veličina tržišta - 6. red;
- Implementacija informatike - 22. mjesto;
- inovativni potencijal - 32. linija;
- makroekonomska stabilnost - 43. linija;
- a infrastruktura - 50. mjesto.
Stvari su manje ili više dobre s dinamikom poslovanja (53. red) i visokim obrazovanjem i usavršavanjem (54. mjesto).
Ali u pogledu javnih institucija (74. pozicija), učinkovitosti tržišta roba i usluga (87. pozicija), razvoja financijskog sustava (95. mjesto) i, posebno, zdravstva (97. red), naša država je daleko iza najkonkurentnije zemlje u 2019. godini.
A najkonkurentnijom ekonomijom na svijetu može se pohvaliti Čad.
