Mudraci i znanstvenici su već stoljećima pokušavali razumjeti prirodu čovjeka, njegovu duboku suštinu. To ne znači da je bio potpuno neuspješan, jer smo ti i ja potomci ogromne i velike intelektualne baštine u obliku beskonačnog broja znanstvenih radova i učenja o osobi, njezinoj psihi, prirodi njegovih motiva i djela. Međutim, paradoksalno je da najobičnije pojave, točnije njihov korijen, na prvi pogled ne mogu objasniti ni najiskusniji stručnjaci.
10. poza za spavanje
Sasvim je očito da tijekom spavanja osoba nesvjesno zauzima jednu ili drugu pozu. Ali ono zbog čega ovo nesvjesno odabire ovaj ili onaj položaj misterija je koju su pokušavali riješiti već dugo vremena, ali dosad nisu uspjeli. O ovoj temi postoje različite teorije: neki učenjaci povezuju pozu za spavanje s osobinama ličnosti neke osobe, dok drugi tvrde da poza ovisi o specifičnostima snova. Bilo kako bilo, još uvijek nisu postigli konsenzus.
9. Vađenje nosa
Od djetinjstva, svatko od nas zna - branje nosa nije dobro. Bez obzira na to koliko je ta navika bila estetska, ispostavilo se da je vrlo korisna. Prema jednom engleskom listu, branje nosa stimulira mozak. Stoga, možda, oslobađajući se ove "loše" navike, propustili ste priliku da postanete drugi Einstein. Drugi znanstvenici tvrde da jedenje "boogera" jača imunitet. Snažna izjava. Nećemo to provjeriti, naravno.
8. Navika ljubljenja
Poljubac postoji puno tumačenja, ali teorija seksualne privlačnosti, naravno, smatra se tradicionalnom. Kaže da je poljubac simboličan znak seksualnog odnosa. Postoje alternativna mišljenja: mnogi vjeruju da je poljubac prije svega izraz divljenja i poštovanja. Međutim, što je zapravo podsvjesni cilj koji ljudi slijede, upuštajući se u vođenje ljubavi, nepoznato je. Sigurno ste čuli i da su poljupci dobri za imunološki sustav. Zato, poljubite zdravlje!
7. praznovjerje
Po svojoj naravi, praznovjerja su pogana, ali mogu biti i crkvena. Ako pogledate izbliza, nije teško primijetiti da se praznovjerje sastoji od dvije riječi: vjera i užurbanost. Sujeverje je vjerovanje u uzalud (uzalud, prazno, bez prave vrijednosti). Tumačenja praznovjerja izuzetno su kontroverzna. Neki imaju crnu mačku koja je prešla put ka uspjehu, dok drugi imaju kontinuirani niz nesreća. Jedini zdrav razum koji se iz ovoga može naučiti jest da sve te predrasude nisu vrijedne naše pozornosti, jer psihosomatika može pretvoriti život u pravu noćnu moru.
6. Altruizam
Zašto neki ljudi s takvom očajničkom revnošću pokušavaju pomoći onima kojima je to potrebno? Zašto su mnogi od ovih ljudi u ime dobrotvornosti u stanju da daju i posljednju stvar koju imaju? Psiholozi identificiraju nekoliko čimbenika, ali glavni je posebna osobnost: neki ljudi su od rođenja mnogo ljubazniji i humaniji od drugih, pa ih niska razina egocentričnosti gura na takve postupke. Drugi znanstvenici tvrde da je altruizam način izražavanja svojih najdubljih osjećaja i misli. Ali točnih podataka o tome što ljude gura na nepristranu i nesebičnu pomoć drugima još nema u psihološkoj teoriji.
5. Snovi
U snu provodimo gotovo trećinu svog života. Većina ljudi svakodnevno sanja, a neki čak i nekoliko puta noću. Znanost je odavno otkrila kako se odvija proces zaspavanja, kako se mijenja ponašanje našeg tijela tijekom spavanja i mnoge druge slične stvari. Međutim, znanstvenici vrlo oklijevaju govoriti o psihologiji snova, navodeći činjenicu da to nije njihov prerogativ. Međutim, postoje neke zanimljive teorije. Jedan od njih pripada Sigmundu Freudu, koji je tvrdio da su snovi odraz naših najdubljih želja, prije svega seksualnih. No ujak Freud, nažalost, nije se trudio objasniti što znače snovi, čiji zaplet nadilazi okvire postojeće stvarnosti.
4. Mladenački maksimalizam
Stadij puberteta jedno je od najtežih razdoblja u ljudskom životu. Nije ni čudo što se naziva i prekretnicom. Većina adolescenata to podnosi s ogromnim poteškoćama, jer se to odnosi ne samo na fizičko sazrijevanje, već i na moralno. Faza puberteta (kako se još naziva) razdoblje je tinejdžerove formiranja ličnosti, prijelaz na potpuno novi svjetonazor. Često sve to prati izbacivanje iz jedne krajnosti u drugu, živčani slomi i sukobi s okolinom (posebno odraslima). Ono što najviše iznenađuje nije primijećeno ni kod jedne životinje, čak ni među nama najbližima "rođacima" primata.
3. Kosa na intimnim mjestima
Ovo svojstvo je jedna od najneobjašnjivijih tajni ljudskog tijela. Koja je njihova uloga i postoji li uopće - to je znanosti još uvijek nepoznato. Samo nekoliko znanstvenika kaže da je to snažno genetsko nasljeđe. Međutim, nisu je mogli detaljno objasniti.
2. smijeh
Na prvi pogled čini se da je to potpuno razumljiva i osrednja reakcija osobe na nešto zabavno i zato nema smisla razgovarati o tome. Ali to nije tako jednostavno. Smijeh ima vrlo duboke korijene i odraz je osobina ličnosti. Nije ni čudo što kažu, recite, recite mi što se čovjek smije, a ja ću vam reći tko je. Doista, svatko od nas ima individualni smisao za humor i, što je najvažnije, apsolutno jedinstven smijeh. Mnogi znanstvenici kažu da se smijehom i načinom smijeha može odrediti karakter osobe. Mnogo je literature posvećeno takvim studijama.
1. Sposobnost ljudi da blistaju od srama
Sramota je snažna emocija, čija je funkcionalna vrijednost reguliranje ljudskog ponašanja u skladu s normama. Međutim, u modernom životu norme za različite ljude postale su različite. Nekima se jedno ponašanje čini nezamislivim, za druge je redoslijedom stvari. A upravo zbog sposobnosti čovjeka da blista možemo još uvijek shvatiti njegovu suštinu. Napokon, tu neobičnost nismo u stanju sakriti. Ali moguće je shvatiti tko je pred nama: savjesna ili lukava osoba.
Bez obzira koliko se najbolji umovi čovječanstva borili oko ovih zagonetki, niti pokušali objasniti naše značajke, još uvijek nisu pronađeni konkretni odgovori. Uostalom, čovjek je najneobjašnjivije i najmisterioznije stvorenje na planeti. A u nama se nalazi desetak-dvije više takvih. Međutim, istraživači nisu obeshrabreni, ali ljudska rasa nastavlja zadiviti.